accessibilityaddangle-leftangle-rightarrow-downarrow-leftarrow-rightarrow-upsound-activebookcrossdocumentdownloademailexternalShapeglobeLinkplayremovesearchsharestop-watch

Bosanski/hrvatski/srpski - bosniska/kroatiska/serbiska

Švedska je članica Evropske unije (EU) od 1995. godine. Države članice EU sarađuju na raznim pitanjima i mnoga od njih imaju uticaja na našu svakodnevnicu. U nastavku slijedi kratak pregled djelatnosti EU, načina donošenja odluka od strane EU i ulozi Švedske u EU. U pregledu se također govori i o vašim mogućnostima uticaja na EU.

Ukratko o EU

Švedska je članica Evropske unije (EU) od 1995. godine. Države članice EU sarađuju na raznim pitanjima i mnoga od njih imaju uticaja na našu svakodnevnicu. U nastavku slijedi kratak pregled djelatnosti EU, načina donošenja odluka od strane EU i ulozi Švedske u EU. U pregledu se također govori i o vašim mogućnostima uticaja na EU.

Dobar dio djelatnosti EU posvećen je olakšavanju trgovine među državama članicama. Saradnja unutar EU usmjerena je također na stvaranje uslova koji pojednostavljuju putovanje, preseljenje ili odlazak na studije u druge države članice EU. Danas je, na primjer, moguće da građani jedne države članice EU rade u nekoj drugoj državi članici bez posebne radne ili boravišne dozvole. Euro je valuta u više od polovine država članica EU.

Države članice

Države članice EU pristupile su EU slijedećim vremenskim redoslijedom:

1952. Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka

1973. Danska, Irska

1981. Grčka

1986. Portugal, Španjolska

1995. Finska, Švedska, Austrija

2004. Cipar, Estonija, Letonija, Litva, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Češka, Mađarska

2007. Bugarska, Rumunjska

2013. Hrvatska

Čime se bavi EU?

Da li se EU bavi svim i svačim?

EU se bavi mnogim pitanjima. Navodimo nekoliko primjera:

Pitanja zaštite okoliša. EU je na primjer postavila ciljeve usmjerene na smanjenje emisije gasova staklene bašte u državama članicama.

Ribolov. EU određuje količinu ulovljene ribe u vodama država članica. To se, pored ostalog, odnosi i na bakalar Baltičkog mora.

Policijska saradnja. Policija i tužilaštva država članica EU imaju pravo da sarađuju u cilju suzbijanja teškog kriminala u svojim zemljama, na primjer nezakonite trgovine opojnim drogama.

Regionalna potpora. Države članice EU nastoje da smanje ekonomske i socijalne razlike među državama i regionima unutar EU. Zbog toga se dobar dio novca EU izdvaja za potporu regionima.

Izbjeglička politika. EU ima zajedničke propise o odobravanju azila izbjeglicama, pored ostalog one o državi nadležnoj za rješavanje zahtjeva za azil.

Saradnja država članica EU obuhvata i oblasti kao što su na primjer politika razvojne potpore, trgovina sa zemljama izvan područja EU, potpore poljoprivredi i pitanja životnih namirnica.

Ovo ne spada u djelokrug rada EU

Postoji čitav niz pitanja koja su u isključivoj nadležnosti država članica, kao što su, na primjer, porez na dohodak, zdravstvena zaštita, školstvo, kao i penzije i dječiji dodatak.

Koliko košta EU?

Svake godine sve države članice plaćaju određenu članarinu EU. Visina članarine zavisi, pored ostalog, od ekonomskih mogućnosti pojedine države. Švedska plaća 24–47 milijardi kruna.

EU sabere godišnje ukupno 1 550 milijardi kruna. Oko 90 procenata ovog novca vrati se državama članicama u vidu potpora. Većina sredstava odlazi na razvoj regiona u državama članicama EU, na primjer, poboljšanje puteva, potporu naučno-istraživačkom radu i obrazovanju na tržištu rada, potporu poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribolovu. Novac, osim toga, odlazi na primjer i na potporu razvoju, kulturi te na policijsku saradnju. Švedska dobije izvjestan dio iz većine navedenih fondova potpore.

  • Državni budžet Švedske iznosi oko 950 milijardi kruna.
  • 24–47 milijardi kruna iz državnog budžeta izdvaja se za članarinu EU.
  • Švedskoj se vrati 10–14 milijardi kruna na ime različitih oblika potpore od EU.

Kada EU donosi odluke

Evropski savjet – sastanak na vrhu šefova država i vlada članica EU

Evropski savjet utvrđuje smjernice dugoročne saradnje država članica EU, ali ne donosi nikakve odluke o propisima EU.

Sastanci na vrhu održavaju se četiri puta godišnje, ali se ovakvi sastanci po potrebi mogu i vanredno sazvati. U sastav Evropskog savjeta ulaze njegov predsjednik, šefovi država i vlada država članica EU kao i predsednik Komisije EU. Predsjednik Evropskog savjeta bira sa na period od dvije i po godine.

Kako izgleda postupak donošenja odluka u EU?

Švedska i ostale države članice donose zajednički odluke o propisima EU. To znači da Švedska ima mogućnost da utiče na odluke EU, ali je u nekim slučajevima i Švedska prinuđena prihvatiti i one odluke EU koje nisu u skladu sa njenim stavovima.

Ovako izgleda postupak kada se Švedska i druge države članice slože oko novih propisa Evropske unije:

1. Komisija EU predlaže novi zakon

Zadatak Komisije EU je da predlaže nove zakone. Sve države članice zastupljene su u Komisiji sa po jednim članom. Članovi Komisije se brinu za dobrobit EU kao cjeline i ne djeluju kao predstavnici svojih pojedinih država.

2. Vlada i švedski parlament zauzimaju stav

Komisija EU šalje svoje prijedloge svim državama članicama. Ti prijedlozi se u Švedskoj razmatraju u vladi i parlamentu. Vlada informira parlament o svom viđenju datog prijedloga i prikuplja komentare i sugestije parlamenta. Vlada je ta koja zastupa Švedsku.

3. Evropski parlament donosi odluke

Evropski parlament učestvuje u donošenju odluka o novim zakonima EU. Poslanici se biraju na općim izborima, od kojih je 21 izabrano u Švedskoj.

O većini pitanja Evropski parlament donosi odluke zajedno sa Savjetom ministara. Izvjesna pitanja nisu u nadležnosti Evropskog parlamenta, kao na primjer vanjska i bezbjednosna politika EU.

4. Odluke Savjeta ministara

Švedska vlada kao i vlade drugih država članica EU zastupljene su u Savjetu ministara EU sa po jednim ministrom. Savjet ministara donosi odluke o novim zakonima EU.

Švedska vlada razmatra prethodno prijedloge odluka kroz konsultacije sa parlamentom.

5. Švedska primjenjuje donijeti zakon

Nakon što Savjet ministara donese odluku o nekom novom zakonu, Švedska i sve druge države članice imaju obavezu da zakon uvedu u svoje zakonodavstvo. Ponekad je potrebno da parlament izmjeni neke švedske zakone radi usaglašavanja sa novim zakonima EU. U nekim drugim slučajevima primjenjuju se zakoni EU direktno.

Kontrola švedskog parlamenta

Osim što kontrolira i daje mišljenje vladi, švedski parlament, baš kao i parlamenti drugih država članica EU, ima još jedan zadatak. Kada EU u nekim oblastima predlaže nove zakone, parlamenti država članica će razmotriti da li su ti propisi uopće potrebni na nivou Evropske unije, ili je možda bolje da države svaka za sebe donesu propise na nacionalnom nivou. Ovakva kontrola može dovesti do toga da je Komisija prinuđena preispitati svoj prijedlog.

Šta se događa ako Švedska ne primjenjuje propise EU?

Komisija EU kontrolira da li države primjenjuju zakone koje je donijela EU. Ako Komisija dođe do zaključka da Švedska to ne čini, Komisija ima mogućnost da protiv Švedske podnese tužbu Sudu Evropske unije.

Zadataka Suda Evropske unije je da u tom slučaju utvrdi da li je Švedska postupila u suprotnosti sa propisima EU. Švedski sudovi imaju također mogućnost da se obrate Sudu Evropske unije sa pitanjima koja se odnose na tumačenje propisa EU.

I svakom od nas stoji na raspolaganju mogućnost da podnese prijavu ukoliko smatramo da Švedska ili neka druga država članica ne postupa u skladu sa propisima EU. U tom slučaju prijava se podnosi Evropskoj komisiji.

Kako možete uticati na EU?

Ako želite da utičete na donošenje odluka u EU, možete se obratiti nekoj od osoba koje rade na pitanjima vezanim za EU ili donose odluke o tim pitanjima.

Evropski parlamentarac. U sastav Evropskog parlamenta ulaze i švedski zastupnici koji imaju uticaja na odluke EU. Njihovi kontaktni podaci nalaze se na www.europaparlamentet.se. Možete se također obratiti švedskom uredu za informacije Evropskog parlamenta, telefon: 08-562 444 55, elektronska pošta: bursto@ec.europa.eu.

Zastupnici u švedskom parlamentu. Zastupnici švedskog parlamenta donose zakone u Švedskoj i daju komentare i sugestije vladi pred donošenje odluka u Savjetu ministara. Na www.riksdagen.se nalaze se adrese 349 zastupnika i političkih stranaka zastupljenih u parlamentu.

Vladini ministri. Švedski ministri sudjeluju na sastancima Savjeta ministara koji donosi nove propise EU. Na www.regeringen.se nalaze se kontaktni podaci svih vladinih ministara.

Komisija EU. Komisija EU želi često komentare i sugestije u vezi zakonskih prijedloga. Građani država članica EU kroz građansku inicijativu koju podržava najmanje milion građana EU mogu zatražiti od Komisije EU da izađu sa prijedlogom nekog zakona.

Možete se obratiti švedskom uredu Komisije EU, telefon: 08-562 444 11, elektronska pošta: comm-rep-se@ec.europa.eu. Web stranica: https://ec.europa.eu/sweden/about-us/contact_sv.

Organizacije. Značajan broj organizacija ostvaruje suradnju na evropskom nivou u cilju ostvarivanja uticaja na EU.

Ukratko o historiji Evropske unije

Od šest država u startu do...

EU se danas sastoji od 27 država koje zajedno imaju oko 447 miliona stanovnika. Želju za članstvom iskazalo je još nekoliko država, pored ostalih Srbija i Turska.

Zašto je započela međusobna saradnja evropskih država? Odmah po završetku drugog svjetskog rata jedan broj evropskih država želio se angažirati na sprečavanju budućih ratova. Stoga je grupa od šest država 1952. godine osnovala Evropsku zajednicu za ugalj i čelik. Njihova namjera je bila da zajednički brinu o proizvodnji ugljena i čelika, kao važnih sirovina ratne industrije. Dotične države su željele da na taj način onemoguće da bi neka od država ponovo započela pripreme za rat. To je bio prvi korak u stvaranju EU.

Saradnja se 1958. godine proširila i na druge proizvode, usluge i kapital. Nekoliko godina kasnije cijela ova saradanja nazvana je EZ, Evropskom zajednicom. Djelatnost EU proširena je vremenom i na zaštitu okoliša, poljoprivredu i transport. 1993. godine EZ prerasta u EU-Evropsku uniju. Time je primjerice stvorena mogućnost zajedničkog angažiranja država u oblasti vanjske politike. Od tada pa do danas EU se pridružilo još 16 država članica, što je uticalo na oblike i sadržaj saradnje.